1. Vrste kemijskih procesa – neutralizacija, hidroliza, oksidoredukcija, reakcije stvaranja teško topljivog spoja. Objašnjenje na primjerima s vježbi.
2. Izražavanje kvantitativnog sastava čistih tvari obzirom na jedinke, čestice – Avogadrova konstanta, brojnost i količina tvari. Relativna (atomska) molekulska masa. Molarna masa. Molarni volumen.
3. Izražavanje kvantitativnog sastava smjese: količinska koncentracija i molalitet.
4. Izražavanje kvantitativnog sastava smjese – masena koncentracija, maseni, volumni i molni udio tvari
5. Opća plinska jednadžba – značenje simbola i jedinice. Parcijalni tlak – definicija, računanje. Sastav zraka.
6. Plinski zakoni (Avogadrov zakon, Boyle-Meriotteov zakon, Gay-Lussacovi zakoni, Daltonov zakon)
7. Intra- i intermolekulske sile. Vodikova veza.
8. Struktura i svojstva vode; voda kao otapalo.
9. Topljivost tvari – čimbenici o kojima ovisi topljivost, produkt topljivosti – značenje, primjeri s vježbi.
10. Otopine – entalpija i entropija otapanja čvrstih i plinovitih tvari, Henryev zakon.
11. Koligativna svojstva otopina.
12. Osmoza, osmotski tlak, Osmol, izotoničnost.
13. Konstitutivna svojstva otopina.
14. Le Chatelierov princip. Ostwaldov zakon razrijeđenja.
15. Stupanj disocijacije - definicija, ovisnost o vanjskim čimbenicima, određivanje.
16. Kiseline i baze (Arrhenius, Brönsted, Lewis). Objašnjenje na primjerima. Koordinativna veza.
17. Hidroliza kao Brönstedova acidobazna reakcija. Hidroliza organskih spojeva. Primjeri.
18. Volumetrijska analiza – metode oksidoredukcije (manganometrija, jodometrija).
19. Volumetrijska analiza – metode neutralizacije (acidimetrija, alkalimetrija).
20. Prvi i drugi zakon termodinamike.
21. Reakcijska entalpija – definicija, dimenzija, predznak. Entalpija sagorijevanja i energetske vrijednosti sastojaka hrane. Entalpija hidrolize i neutralizacije - objašnjenje na primjerima. Entalpija kemijske veze. Entalpija otapanja.
22. Termokemijski zakoni.
23. Entropija – definicija i značenje. Reakcijska entropija, predznak, dimenzija, ukupna promjena entropije i spontanost reakcije.
24. Gibbsova energija i spontanost procesa – utjecaj entalpije, entropije i temperature. Gibbsova energija bioloških procesa.
25. Endergone i egzergone reakcije, vezane reakcije. Energijom bogati spojevi; ATP –struktura.
26. Fizikalnokemijske metode analize - polarimetrija i fotometrija.
27. Lambert-Beerov zakon i njegova primjena.
28. Značenje potencijala redoks-sustava, standardni i nestandardni uvjeti. Gibbsova energija redoks-reakcije.
29. Nernstova jednadžba, potencijali redoks-sustava.
30. Daniellov članak. Koncentracijski članak.
31. Kemijska ravnoteža – termodinamički i kinetički uvjet.
32. Postojano stanje otvorenih sustava („steady state“).
33. Konstanta ravnoteže i Gibbsova energija.
34. Brzina kemijske reakcije. Red reakcije. Utjecaj temperature na brzinu reakcije.
35. Konstanta brzine i vrijeme polureakcije 1. reda
36. Vrste katalitičkih procesa i utjecaj koncentracije katalizatora na brzinu reakcije.
37. Ionski produkt vode (izvod), skala pH-vrijednosti. Vrste kiselosti.
38. Puferi – definicija, primjeri, mehanizam djelovanja pufera.
39. Puferski sustavi organizma, sastav. Kapacitet pufera.
40. Mehanizam djelovanja pufera.
41. Važnost pufera, Henderson-Hasselbachova jednadžba pufera.
42. Koloidi – podjela, stabilnost, naboj. Adsorpcija.
43. Svojstva koloida – optička i električna, dijaliza.
44. Makromolekulski koloidi, iIzoelektrična točka.
45. Izomerija – konstitucijska, konfiguracijska, stereoizomerija, tautomerija.
46. Ugljikovodici, halogeni derivati ugljikovodika, svojstva spojeva s dvostrukom vezom.
47. Aromatski ugljikovodici – svojstva i karakteristične reakcije.
48. Alkoholi i fenoli – biološki važni spojevi, svojstva, reakcije. Eteri.
49. Aldehidi i ketoni – biološki važni spojevi, svojstva, reakcije.
50. Karboksilne kiseline – nomenklatura, svojstva, zasićene i nezasićene mono- i dikarboksilne kiseline. Masne kiseline.
51. Supstituirane karboksilne kiseline, aromatske kiseline – biološki važni spojevi, reakcije.
52. Aminokiseline – opća svojstva, podjela, optička aktivnost. Izoelektrična točka aminokiselina.
53. Karakteristične reakcije aminokiselina.
54. Derivati karboksilnih kiselina – podjela, svojstva, karakteristične reakcije.
55. Spojevi sa sumporom – tioli, sulfonske kiseline, sulfonamidi, karakteristične reakcije.
56. Spojevi s dušikom – nitrili, amini, urea i uredi, alkaloidi.
57. Aminoalkoholi i aminofenoli – struktura, biološki značajni predstavnici.
58. Građa nukleozida i nukleotida.
59. Ugljikohidrati – podjela ugljikohidrata, deoksi-šećeri, aminošećeri, fosforilirani šećeri.
60. Monosaharidi – podjela, predstavnici, struktura, reakcije monosaharida.
61. Disaharidi maltoznog i trehaloznog tipa – struktura, nazivlje.
62. N- i O-glikozidi – struktura, primjeri.
63. Tipovi izomerija kod šećera, mutarotacija. Polarimetrija.
64. Polisaharidi – biološki značajni predstavnici.
65. Jednostavni lipidi – struktura, reakcija stvaranja neutralne masti, saponifikacija.
66. Izoprenoidni lipidi – struktura izoprena, terpeni, karotenoidi, osnovna struktura steroida, soli žučnih kiselina.
67. Složeni lipidi – fosfolipidi, sfingolipidi; struktura.
68. Peptidi i proteini – podjela, nomenklatura struktura, svojstva proteina.
Pristupačnost