Izbornik predmeta

Glavni izbornik

 

1.        Metode proučavanja stanice
2.        In vitro kultura stanica
3.        Stanica, organele
4.        Molekularna građa membranskih sustava, transport
5.        Model eritrocitne membrane, bijeli duhovi
6.        Energetika stanice
7.        Elektroforeza DNA, proteina, blot
8.        Faze staničnog ciklusa
9.        Kromosomi, citogenetika
10.     Mejoza, gametogeneza, oplodnja
11.     Brazdanje, embriotransfer
12.     Zdravlje okoliša i ljudsko zdravlje
13.     Diferencijacija stanice
14.     Razvojna osnova tumorigeneze, eksperimentalni teratom, teratokarcinom
15.     Stadiji razvitka sisavaca- osjetljivost na teratogene faktore, eksperimentalni modeli in vitro
 
Pogledajte link više!

 

Katedra za medicinsku biologiju
Medicinski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu
 
STANIČNA BIOLOGIJA
S GENETIKOM
 
Praktikum za studente stomatologije
 
1. Metode proučavanja stanice
 
 
            Tehnike istraživanja stanice. Određivanje strukture stanica mikroskopom. Svjetlosni mikroskop. Razlučivanje staničnih struktura. Razlučivanje molekula (DNA, RNA, proteini). Autoradiografija. Imunohistokemija.
            Priprema stanica i tkiva za mikroskopiranje: fiksacija, uklapanje tkiva, rezanje na mikrotomu, bojenje.
           
 
Eksperimentalni dio:
 
1.Upotreba mikroskopa
2. Priprema trajnih preparata (rezanje parafinskih blokova na mikrotomu, fiksiranje i bojenje)
3. Studij različitih tipova eukariotskih stanica svjetlosnim mikroskopom
4. Određivanje promjera vidnog polja
5. Mjerenje veličine stanica (eritrociti)
6. Izračunavanje stvarne veličine stanica
 
Trajni preparati: 1. Krv žabe
                           2. Glatki mišić
 
Pribor: Predmetna i pokrovna stakalca, filter papir, milimetarski papir, histološke iglice, mikrotom, alkohol, ksilol, hemalaun, eozin, posudice za bojenje, 2% otopina metilenskog modrila.
 
 
2. Primarna kultura stanica sisavaca in vitro
 
            Kultiviranje stanica in vitro. Kultiviranje stanica sisavaca. Kulture stanica: primarne, linijske, sojevi stanica. Krivulja rasta stanične kulture. Kontaktna inhibicija.
 
 
Eksperimentalni dio:
1.      Priređivanje primarne kulture ( jetra štakora)
2.      Kultura tkiva
 
Tekst:
Crnek-Kunstelj V: Kultiviranje stanica in vitro i primjena u biomedicini. U: Osnove biologije stanice i genetike za medicinare. Zagreb, Medicinski fakultet, 1999.
 
 
Pribor:
Jetra štakora, škare, pincete, Erlenmeyer-ove posudice za priređivanje suspenzije stanica, Breed-Demeter bočice za kultiviranje stanica, Pasteurove pipete, plamenici, centrifuga, termostat, 0,5% otopina tripsina, medij za kulturu stanica sa serumom (MEM+serum), trypanblau, pribor za bojenje razmaza, Bűrker Tűrkova komorica za brojenje stanica, plastične epruvete, plastične šprice, metalna mrežica, stakleni klip šprice.
 
 
3. Građa i funkcija stanice
 
 
            Oblik i funkcija stanica. Stanica kao elementarna jedinica funkcije. Prokariotske i eukariotske stanice. Elektronski mikroskop - moć razlučivanja finih staničnih struktura. TEM- transmisijski elektronski mikroskop, SEM - scanning elektronski mikroskop. Ultrastruktura staničnih organela.
                Raznolikost stanica čovjeka. Priprema živih stanica za citološku analizu.
 
Eksperimentalni dio:
 
1.Priprema svježih preparata
2.Epitelne stanice čovjeka (bris površine jezika)
3.Razmaz kore velikog mozga štakora
4. Epididymis čovjeka (trajni preparat)
5.Imunohistokemijski signali
 
 
Pribor: Predmetna i pokrovna stakalca, filter papir, milimetarski papir, 2% otopina metilenskog modrila
 
4. Molekularna građa membranskih sustava, funkcija i transporti
 
            Fiziologija i građa stanične membrane. Molekulska građa plazmatske membrane. Singer-Nicolsonov model tekućeg mozaika.Lipidi, fosfolipidi, integralni i periferni membranski proteini, kolesterol. Stanična membrana biljne i animalne stanice. Semipermeabilnost, difuzija, osmoza, dijaliza. Plazmoliza, deplazmoliza, hemoliza. Aktivni i pasivni transport kroz membranu. Cistična fibroza.
            Struktura i funkcija mitohondrija. Oksidativna fosforilacija.Visokoenergetski fosfatni spojevi: ATP, ADP, AMP, cAMP. Ljudski mitohondrijski genom. Slobodni radikali kisika. Mitohondrijske bolesti. Struktura i funkcija kloroplasta.
 
Tekst:
 
Vlahović, M.: Struktura stanične membrane. U “Osnove biologije stanice i genetike za medicinare”, Zagreb, Medicinski fakultet, 2003.
Crnek-Kunstelj, V.: Principi transporta kroz membranu.U “Osnove biologije stanice i genetike za medicinare”, Zagreb, Medicinski fakultet, 2003.
Vlahović, M: Pretvorba energije u stanici. Citoskelet. U “Osnove biologije stanice i genetike za medicinare, Zagreb, Medicinski fakultet, 2003.
Radić, K., Pećinalaus, N. Cističnafibroza: molekularnabiologijaimogućnostiliječenja, Medicinar 42:49-53, 2000.
 
 
Eksperimentalni dio:
 
1.Studij semipermeabilnosti: najselektivnija membrana
2.Osmotsko ponašanje stanične membrane biljne stanice: plazmoliza i deplazmoliza. 3.Određivanje postotka plazmoliziranih stanica.
4.Svjetlosna mikroskopija fotosintetičke stanice (Elodea canadensis)
5.Cikloza: kruženje citoplazme s kloroplastima
6. Traubeova stanica
 
Trajni preparati:
1.Mitohondriji u stanicama jetre
 
Pribor:
Crveni luk (Allium coepa),
0,2%, 0,4%, 0,9%, 5% otopina NaCl
Kristali CuSO4, K4Fe(CN)6
Otopine 5% CuSO4, 4% K4Fe(CN)6   Razrijeđena HCl
Predmetna i pokrovna stakalca, urna stakla , epruvete, Pasteurove pipete, filter papiri
Vršni listići vodene kuge (Elodea canadensis)
Predmetna i pokrovna stakalca
 
 
5. Model eritrocitne membrane, bijeli duhovi
 
 
Membrana eritrocita sisavaca – najbolje definirana stanična membrana. Adenilciklaza, spektrin, ankirin, glikoforini. Mogućnost unosa lijeka u ljudske eritrocite.
           
Tekst:
 
Vlahović, M: Eritrocitna membrana. Intracelularni membranski transporti. U “Osnove biologije stanice i genetike za medicinare, Zagreb, Medicinski fakultet, 2003.
 
1.Membrana eritrocita sisavca:
Rezistencija eritrocita prema anizotoničnim otopinama
Osmotska hemoliza
 
Eksperimentalni dio:
 
Izolacija membrana eritrocita: “bijelih duhova” (engl. white ghosts):
Dokazivanje makromolekula hemoglobina u eritrocitima
 
1.Odvajanje plazme od eritrocita
2.Dokazivanje proteina u plazmi
3.Hemoliza eritrocita
4.Taloženje membrana eritrocita (“bijelih duhova”)
5.Ekstrakcija lipida
6.Etersku fazu s lipidima obojiti Sudan crvenilom B
7.U vodenoj fazi dokazati proteine
 
Trajni preparat: razmaz krvi čovjeka
 
 
Pribor:
 
Predmetna i pokrovna stakalca,
Epruvete za centrifugiranje, uske duge epruvete za bojenje, epruvete za ekstrakciju
Stalci za epruvete, Pasteurove pipete, plamenici, iglice
Centrifuga, vaga za tariranje,
Fiziološka otopina, 0,2% NaCl, 0,4% NaCl, 0,9% NaCl, 5% NaCl
70% alkohol, eter
Dušična kiselina, ledena octena kiselina, otopina Sudan crvenila B
heparinizirana krv
 
6. Tok informacija u stanici
 
Centralna dogma molekularne biologije (DNA, RNA, proteini). Lamp-brush kromosomi, gorostasni kromosomi. Kondenzacija i dekondenzacija kromatina, aktivni kromatin. Interfazna jezgra – eukromatin i heterokromatin (fibroblasti).
 
 
Trajni preparati:
 
1.Fibroblasti čovjeka
2.Lamp-brush kromosomi (ovarij žabe dvospolca)
3.Gorostasni kromosomi
 
 
 
7. Izolacija DNA, priprema gelova za elektroforezu
 
 
Nukleinske kiseline, DNA i RNA. Genomska i plazmidna DNA. Principi izolacije. Ekstrakcija genomske DNA iz biljnog i životinjskog tkiva. Restrikcijske endonukleaze. RFLP, molekularni markeri.
Elektroforeza DNA. Priprema gelova za elektroforezu. Southern i Northern blot.
Elektroforeza proteina. Western blot.
 
 
Tekst: Bulić-Jakuš: Elektroforeza DNA u Primjena tehnologije rekombinantne DNA
Vlahović: Elektroforeza proteina u Frakcioniranje stanica
 
Eksperimentalni dio:
 
1.Ekstrakcija DNA iz jetre štakora
2. Ekstrakcija DNA iz biljnog tkiva (kivi)
3. Priprema gelova za elektroforezu
4. Nanošenje uzoraka na gel
5. Zadaci
 
 
Pribor:
jetra štakora, kivi
homogenizator, mrežice za filtriranje, šampon, sol, voda, 95% etanol, epruvete, stakleni štapići, led, kapaljke
 
agaroza, kadica za elektroforezu, ispravljač električne struje, transiluminator, mikropipete, bromphenol blue i xylencyanol, puferi, češljevi, kalupi, kvačice, ljepljiva traka
 
 
8. Faze staničnog ciklusa
 
Stanični ciklus eukariotskih stanica. Interfaza: G1, S, G2, M – G0. Regulacija staničnog ciklusa, restrikcijske točke. Faktori rasta i signalizacija.
            Mitoza, dioba somatskih stanica. Profaza, metafaza, anafaza, telofaza. Priprema za mitozu: udvostručenje centrosoma, kromosoma i centromere. Diobeno vreteno. Citokineza: formiranje jezgrinih ovojnica.
            Mitoza i rak: stanični ciklus i kemoterapija
 
Tekstovi:
 
Bulić-Jakuš, F.: Stanični ciklus. U: “Osnove biologije stanice i genetike za medicinare, Zagreb, Medicinski fakultet, 2003.
Vlahović, M.: Mitoza, U: “Osnove biologije stanice i genetike za medicinare, Zagreb, Medicinski fakultet, 2003.
Crnek-Kunstelj, V.: Stanična signalizacija. Stanični ciklus i kemoterapija, U: “Osnove biologije stanice i genetike za medicinare, Zagreb, Medicinski fakultet, 2003.
PećinalausN. Genetskomolekularniaspektiapoptoze - zajedničkoobilježje živiho rganizama. Acta Medica Croatica. Supplement., 63 (Supl. 2); 13- 19, 2009
 
 
Eksperimentalni dio:
 
1.Određivanje brzine dioba stanica – mitotički indeks
 
 
Trajni preparati:
 
1.Stanice u G0 fazi – neuroni čovjeka
2.Identifikacija svih faza mitoze u vršku korjenčića luka
3.Stanice sisavaca u mitozi: presjek kroz uterus štakora u ranoj trudnoći
4.Mitoze u malignim stanicama čovjeka: HeLa stanice
5. PCNA ( testis imunohistokemija)
 
 
 
9. Kromosomi čovjeka, citogenetika
 
            Kromosomi čovjeka: struktura, oblici i klasifikacija. Primarna konstrikcija (centromera) i sekundarna konstrikcija (nukleolarni organizator)
            Nukleosom: DNA i histoni. Nehistonski kromosomski proteini. Kromatinsko vlakno, uloga histona H1.
            Kariotip čovjeka. Metafazni kromosomi i izrada kariotipa. Haploidan, diploidan i aneuploidan sastav kromosomske garniture. Kromosomske aberacije u čovjeka.
            Spolni kromatin: Barrovo tjelešce
 
 
Tekst:
 
Cox TM i Sinclair J: Molekularna biologija u medicini, Zagreb, 2000. ; poglavlje 5: Načela medicinske genetike. Str 77-82
Crnek-Kunstelj, V.: Struktura i replikacija eukariotskih kromosoma. U: “Osnove biologije stanice i genetike za medicinare, Zagreb, Medicinski fakultet, 1999.
 
 
 
Eksperimentalni dio:
 
1. Kariotipizacija (studenti određuju slijedeće kariotipove):
Normalni ljudski kariotip: 46, XX i 46, XY
Klinefelterov sindrom: 47, XXY i Turnerov sindrom: 45, XO
Patauov sindrom: 47, XY, 13+ , Downov sindrom: 47, XY, 21+
Strukturna i numerička analiza kromosoma
2. Određivanje X-kromatina ili Barrovog tjelešca u stanicama bukalne sluznice
 
 
Trajni preparati:
 
1. Kromosomi čovjeka u kulturi periferne krvi
2. Kromosomi maligno transformiranih stanica čovjeka: HeLa stanice karcinoma cerviksa
3. Pruganje ljudskih kromosoma: G-pruganje
 
Pribor:
Metafazni kromosomi, “obrasci” za izradu kariotipa, drvene špatule, orcein, anisol
 
 
 
 
10. Mejoza, gametogeneza, oplodnja
 
            Mejoza, faze mejoze, sinaptički kompleks. Gametogeneza: spermatogeneza i oogeneza.
            Oplodnja i završetak mejoze. Kapacitacija. Muški i ženski pronukleus. Oplodnja in vitro u sisavaca.
 
 
Tekst:
 
Škreb, N. (urednik): Razvitak spolnih stanica, str. 1-8. Oplodnja i početak embrionalnog razvoja, str. 9-19. U Biološke osnove suvremene medicine, Školska knjiga, Zagreb 1991.
Vlahović, M.: Zakonitosti nasljeđivanja: Mejoza . U Osnove biologije stanice i genetike za medicinare. Medicinski fakultet, Zagreb, 1999.
 
 
Eksperimentalni dio:
 
1. Sekcija i preparacija muškog reproduktivnog sustava laboratorijskog štakora
2. Izolacija živih spermija
3. Sekcija i preparacija ženskog reproduktivnog sustava laboratorijskog štakora
 
 
Trajni preparati:
 
1.Presjek kroz testis štakora: spermatogeneza
2.Presjek kroz epididymis štakora: zreli spermiji
3.Presjek kroz ovarij štakora: oogeneza (primarni, sekundarni,tercijarni folikul)
4. testis ovarij žabe dvospolca
 
Pribor:
 
Pribor za anesteziju i sekciju
Predmetna i pokrovna stakalca
Fiziološka otopina
 
 
11. Rani embrionalni razvoj, embriotransfer
 
 
            Početak embrionalnog razvitka u različitih vrsta. Zigota, brazdanje. Blastula, blastocista, implantacija.
            Determinatori razvitka u citoplazmi jajne stanice, polarnost jajeta. Zametna plazma i spolne prastanice. Sivi polumjesec.
            Jaje sisavaca, totipotentnost blastomera, razvojna sudbina blastomera. Jednojajčani blizanci. Alofeni miševi.
            Eksperimentalna manipulacija ranim razvojnim stadijima zametka sisavaca, embriotransfer.
 
 
Tekst:
Škreb, N.: Oplodnja i početak embrionalnog razvoja, str. 16-19. Determinatori razvitka u citoplazmi jajne stanice. Str. 77-94 U Biološke osnove suvremene medicine, Školska knjiga, Zagreb 1991.
 
Eksperimentalni dio:
1. Brazdanje ježinca
 
Trajni preparati:
1.Blastula žabe
 
 
Video film: Embriotransfer u miša
 
 
Pribor: fiksirani zameci ježinca, pipete, predmetna, pokrovna stakalca, filter papir
Trudne mišice (3,5 dana trudnoće), šprice, zatupljene igle, fiziološka otopina, male petrijevke, braking pipete, binokularna lupa
 
 
12. Stadiji razvitka sisavaca, kritične faze, teratogeni, eksperimetalni modeli in vitro
 
 
            Gastrulacija u različitih vrsta. Morfogenetska gibanja u organogenezi. Neurulacija. Interakcije među embrionalnim stanicama. Induktivne interakcije: primarna i sekundarne indukcije. Patologija indukcije. Propadanje stanica u morfogenezi.
                Kritične etape embrionalnog razvitka u sisavaca. Teratogeni faktori (FAS, hiper i hipovitaminoza A, zračenje, talidomid).
 
 
Tekst:
 
Škreb, N.: Morfogenetska gibanja stanica u razvitku, str. 21-39. Interakcije među embrionalnim stanicama, str. 41-59. U Biološke osnove suvremene medicine, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
Crnek-Kunstelj, V.: Genetička kontrola embrionskog razvitka, str. 1-5. U Osnove biologije stanice i genetike za medicinare, Medicinski fakultet, Zagreb, 2003.
 
 
 
Eksperimentalni dio:
 
1.Sekcija gravidne ženke štakora i preparacija uterusa
2.Izolacija fetusa i placenti
 
Trajni preparati:
 
1.Gastrula vodozemca
2.Zameci sisavca na stadiju primitivne pruge izolirani iz uterusa, obojeni i fiksirani
3.Zametni cilindar sisavca na stadiju primitivne pruge na presjeku kroz uterus
4.Neurula vodozemca
5.Zameci sisavca na stadiju neurule izolirani iz uterusa, obojeni i fiksirani
6.Fiksirani zameci sisavca 11, 13 i 14 dana starih
7.Razvitak udova: zametak čovjeka 5. i 8. tjedan gestacije
8.Malformacije zametka štakora uzrokovane 5-azacitidinom
 
Pribor:
 
Pribor za anesteziju i sekciju, zvono, eter, škare, pincete
Predmetna i pokrovna stakalca, Fiziološka otopina
 
 
13. Diferencijacija stanice
 
Rast i diferencijacija, diferencijalna aktivnost gena. Ekspresija specifičnih proteina stanice. Faktori rasta i diferencijacije. Hox geni u Drosophile, miša i čovjeka.
 
 
Trajni preparati:
 
1.Skeletni mišić
2.Crijevni epitel
3.Epidermis
4.Glatki mišić
 
 
 
14. Eksperimetalni tumori, teratomi, teratokarcinomi
 
            Veza između kancerogeneze i diferencijacije. Eksperimentalni tumori: teratom, teratokarcinom. Nediferencirane stanice embrionalnog karcinoma.
               
Škreb, N.: Regulacija genske aktivnosti, str 95-120. Uloga jezgre u razvoju, str.60-76. U: Biološke osnove suvremene medicine, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
Vlahović, M.: Kloniranje, Liječničke novine, Zagreb, 1998.
PećinalausN, Bulić-Jakuš FRadić K. Tumorsupresorskigeni. Medicinar. 46, 2; 44-47, 2005.
Pećina-Šlaus i sur: Odabrane metode molekularne biologije, Medicinska naklada, Zagreb, 2009.
 
 
Eksperimentalni dio:
 
Metode istraživanja embrionalnog razvitka sisavaca:
1.Kultura organa in vitro
2.Uzgajanje in vivo pod bubrežnom kapsulom – teratom (sekcija štakora i preparacija izraslog teratoma)
3.Tetarokarcinom in vivo pod bubrežnom kapsulom (sekcija miša i preparacija izraslog teratokarcinom)
 
Trajni preparati:
 
1.      Teratom štakora
2.      Teratokarcinom miša
3.      Razmaz koštane srži čovjeka
4.      Razmaz punktata tumora čovjeka
 
Pribor:
Instrumenti za sekciju, lupa, Zenker-ova otopina, pribor za anesteziju, Tyrode otopina, embriološke šalice, Pasteurove pipete, braking-pipete.
 
 
15. Zdravlja okoliša i ljudsko zdravlje
Nives Pećina-Šlaus
Objavljeno: 9. 12. 2009. u 13:57
Uređeno: 9. 12. 2009. u 14:04
Popis obavijesti