Halitoza kod pacijenata s gastrointestinalnim patologijama: istraživanje parova HALITO-GASTRO

Sveučilište u Zagrebu – Stomatološki fakultet
Trajanje: 48 mjeseci | Ukupna vrijednost: EUR 67,400.00 | Tim: 7 istraživača, 1 vanjski suradnik

Interdisciplinarni projekt o etiologiji halitoze 

O PROJEKTU
Ovaj interdisciplinarni projekt istražuje pojavnost i etiologiju halitoze u pacijenata s gastrointestinalnim poremećajima, specifično kod populacije sa SIBO-m (engl. Small Intestine Bacterial Overgrowth - sindrom prerastanja bakterija u tankom crijevu) i kroničnim gastritisom uzrokovanim infekcijom bakterijom Helicobacter pylori. Projektni istraživački tim čine doktori dentalne medicine, specijalisti parodontologije i doktori medicine, subspecijalisti gastroenterologije i kardiologije.

ZAŠTO INTERDISCIPLINARNI PRISTUP ISTRAŽIVANJU HALITOZE?
Halitoza je u 80 - 90% slučajeva uzrokovana patologijama usne šupljine. Suprotno još uvijek raširenom mišljenju javnosti, ali i među zdravstvenim djelatnicima, onom da je najčešći uzrok halitoze gastrointestinalni trakt, znanstveni podaci ukazuju da je izvor halitoze u približno 80–90% slučajeva u usnoj šupljini. Time je i liječenje halitoze u gotovo većini slučajeva u domeni doktora dentalne medicine. Budući da je više od polovice oralnih bakterija smješteno na površini jezika, obloga dorzuma jezika najčešći je uzrok halitoze. Gram-negativne anaerobne bakterije razgrađuju organski materijal iz sline, ostataka hrane i oljuštenih epitelnih stanica. Proteini koji sadrže aminokiseline sa sumporom (npr. cistein, cistin i metionin) pritom se pretvaraju u prethodno spomenute hlapljive sumporne spojeve  koji se šire iz usne šupljine. Iste skupine bakterija mogu biti odgovorne i za upalu parodonta, gingivitis i parodontitis, koji su daljnji mogući uzroci u ustima. Loša oralna higijena i higijena protetskih nadomjestaka te lokalne infekcije također doprinose nastanku zadaha. 
Izvori halitoze izvan usne šupljine, tzv. ekstraoralne halitoze, su rjeđi i čine oko 10% slučajeva osoba sa zadahom. Patologije ili stanja izvan usne šupljine koja uzrokuju halitozu mogu se nalaziti u području uha, nosa i grla (npr. tonzilitis, upale maksilarnog sinusa, ozena) i u probavnom sustavu (npr. gastroezofagealni refluks, divertikuli). Rjeđe su izvor halitoze sistemske bolesti, metaboličke i hormonske promjene, insuficijencija jetre ili bubrega.
Ipak, značajan broj pacijenata s gastrointestinalnim patologijama prijavljuje zadah kao jedan od simptoma. Upravo je stoga cilj ovog istraživanja utvrditi objektivnu prisutnost zadaha kod osoba sa SIBO-om i kroničnim gastritisom povezanim s infekcijom H. pylori. 

METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
Istraživanje je dizajnirano kao istraživanje parova, pri čemu istraživačku skupinu čine pacijenti sa SIBO-om i kroničnim gastritisom povezanim s H. pylori, upareni prema dobi i spolu s gastroenterološki zdravim pojedincima.
SIBO i kronični gastritis povezan s H. pylori bit će dijagnosticirani na temelju anamneze, kliničkog pregleda i standardiziranih testova za navedene patologije. Svim sudionicima provest će se  sveobuhvatni stomatološki pregled (KEP indeks, parodontološki parametri, analiza panoramske snimke, Winkelov indeks obloženosti jezika), procjena halitoze subjektivnim (organoleptičkim) i instrumentalnim metodama (instrumentima OralChroma™ i Halimeter®), skeniranje površine jezika i tonzila digitalnim skenerom. Također će se primijeniti validirani upitnici za kvalitetu života vezanu uz oralno zdravlje i halitozu te upitnik o samoprijavljenim gastrointestinalnim simptomima.
Očekuje se da će rezultati istraživanja ukazati na učestalost halitoze unutar svake skupine te definirati njenu etiologiju. Analizom učestalosti halitoze u podgrupama pacijenata sa SIBO-m, odnosno H. pylori-pozitivnim gastritisom poboljšat će se specifičnost rezultata i identificirati korelira li jedno od ova dva stanja više s halitozom.
Istraživanje će omogućiti jasniju kliničku orijentaciju prema dijagnostičkom pristupu kod pacijenata s halitozom te pridonijeti boljoj suradnji između doktora dentalne medicine i gastroenterologa. Inovativni aspekt uključuje i usporedbu dvaju instrumentalnih metoda za detekciju halitoze, uz validaciju Halimetra kao potencijalno brže i pristupačnije opcije.

ISTRAŽIVAČKI TIM:
Voditelj projekta:
Doc. dr. sc. Larisa Musić

Članovi istraživačke skupine:
Izv. prof. dr. sc. Domagoj Vražić
Izv .prof. dr. sc. Ivan Puhar
Izv. prof. dr. sc. Andrej Aurer
Izv. prof. dr. sc. Marko Nikolić
Izv. prof. dr. sc. Hrvoje Pintarić
Prof. dr. sc. Robert Trotić

Vanjski suradnici:
Prof. Wim Teughels, KU Leuven, Belgija

INFRASTRUKTURE I SURADNJE
Poliklinika Amruševa, Zagreb – dr.sc. Božo Radić (regrutacija SIBO-pozitivnih ispitanika i SIBO testiranje)

AKTIVNOSTI, PUBLIKACIJE I DISEMINACIJA REZULTATA

• Znanstveni radovi
• Kongresna priopćenja
• Pozvana predavanja
• Interdisciplinarna radionica za doktore dentalne medicine i doktore medicine
• Objava priručnika i brošure o halitozi
• Webinar za pacijente o halitozi

POVEZNICA NA CRORIS: https://www.croris.hr/projekti/projekt/17420 

KONTAKT
Larisa Musić, lmusic@sfzg.hr
Sveučilište u Zagrebu
Stomatološki fakultet
Zavod za parodontologiju